Sumorna nogometna jesen u Bosni i Hercegovini polahko je na izmaku. Zapravo, trebalo se odigrati još jedno redovno kolo, barem prema kalendaru utvrđenom prije početka sezone. Ipak, kako se u krovnoj kući bh nogometa odavno vode maksimom da pravila donose da bih ih mjenjali, tako su nakon što je snijeg prekrio zelene terene uoči 14. kola Wwin lige BiH, u takmičarskoj komisiji selektivnim pristupom odgodili tri utakmice 14. kola, te iste pomjerili na 14. i 15. decembar, kada su bile predviđene utakmice 18. kola.Tako će kompletno 18. kolo da se igra u novoj 2025. godini, a ekipe umjesto predviđenih 18, odigrat će 17 utakmica u jesenjem djelu prvenstva.
A u tih 17 kola, u Wwin ligi ništa novo osim VAR-a. Ponovo smo svjedočili sudijskim greškama, lakrdijama i beskrupuloznoj otimačni na javnoj sceni, iako su nas kao i ranijih godina uoči početka sezone iz NSBiH uvjeravali kako se u Komitetu za suđenje trude da nivo i kvalitet arbitraže podignu na veći nivo, a greške svedu na minimum.Ponadala se i šira sportska javnost napedku i boljim uslovima za sve ekipe, posebno nakon što je od ove sezone uveden VAR, ali se ispostavilo da je ovaj pomoćni alat u suđenju, našim “djeliteljima pravde” poslužio samo kao pokriće, da dokazuju ono čega nije bilo. No, kako reče,trener Sarajeva Zoran Zekić nakon još jedne sudijske makljaže u Posušju, ima puno stvari koje bole, ali to su stvari na koje ne možemo uticati.
Pokušajmo se prebaciti na zeleni teren, i staviti u kožu reditelja domaćeg prvenstva te se praviti da je sve regularno i sportski postignuto.Tri tima su se od starta sezone nametnuli kvalitetom i igrama.
Zrinjski, Borac i Sarajevo su pokazali najviše, ali uzimajući u obzir kvalitet rostera to i nije iznenađujuće. Iza njih, sa ne tako velikim bodovnim zaostatkom je Željezničar koji se po svemu sudeći vraća u vrh, nakon očajne prošle sezone. Velež je platio cjenu improvizacije sa trenerima i prelaznim rokom ovog ljeta, te ih samo Kup može spasiti sezonu u kojoj je najveljena borba za titulu. Posušje i Široki Brijeg imaju iza sebe jesen sa dosta oscilacija, ali čini se da opstanak ne bi trebao doći u pitanje. Borba za još jedno sigurno mjesto naredne sezone u Wwin ligi vodit će se između Radnika, Igmana i Sloge, ako uzmemo da su Gošk i najneprijatnije iznenađenje sezone Sloboda već prežaljeni.
Opšti utisak je da liga ima određeni kvalitet, te da je u odnosu na prošlu sezonu bar 30% kvalitetnija. Potvrda toga su i nastupi Borca u Konferencijskoj ligi gdje je tim Mladena Žižovića apsolutno konkurentan i gdje ima 7 bodova u 4 utakmice sa renomiranim protivnicima. Ako pogledate imena, biografije, te individualni kvalitet kojeg posjeduju igrači Zrinjskog, Borca ili Sarajeva, vidjet će te da se radi ozbiljnim timovima koji koštaju, a kakvih ranije nije bilo u našoj ligi.Ima i u drugim klubovima ozbiljnih igrača, te je sasvim jasno da se povećalo ulaganje u nogomet u našoj zemlji.Također rekonstrukcija većine nogometnih terena u velikoj mjeri doprinjela je boljoj izvedbi igrača na terenu.
Međutim, svaka medalja ima dvije strane, pa bi tako i evidentan rast kvalitete nogometne igre trebao biti u funkciji razvoja bh nogometa u cjelini.Svako ulaganje u nogomet trebalo bi da pruži efekte na reprezentativnom nivou, a vidimo da nije tako.
Izuzev golmana Veleža Osmana Hadžikća, te mladih igrača Borca i Sarajeva, Envera Kulašina i Nidala Čelika selektor Sergej Barbarez nije upućivao druge pozive za A reprezentaciju Bosne i Hercegovine u prethodnih 8 utakmica. Ni ova tri navedena igrača nisu dobili priliku za igru, a i omladinske selekcije još uvijek glavni kvalitet crpe iz baze igrača koji su se fudbalski školovali van BiH.
Razloga je mnogo, a jedan od ključnih je odluka NSBiH da igračima koji imaju pasoš EU dodjeli status domaćih igrača te je na taj način otvorena mogućnost dolaska velikog broja stranih igrača. Isti savez je prije par godina donio odluku o zaštićenom godištu, bonus igraču mlađem od 21 godine od kojih su u startu minimalno dva morala početi utakmicu, a jedan završiti, da bi naknadno promijenili pravilo tako da sada jedan igrač ispod 21 godine mora početi i završiti meč Wwin lige
Klubovi nisu bili spremni za takvo nešto iz više razloga,a prije svega zbog nedovoljnog kvaliteta u omladinskim pogonima iz kojih izlaze taktički i psihološki nespremni igrači za seniorski nogomet, koji igraju zato što moraju, uz izuzetke koji bi vjerovatno igrali i da nije ovog pravila
Sa druge strane klubovi pod pritiskom rezultata i očekivanja kvalitet su potražili na stranom tržištu u igračima koji ovdje nisu stranci. Tako da, ako pogledate ko su danas ključni igrači o nosioci igre većine klubova vidjet ćete jako malo domaćih igrača. Herrera, Ogrinec, Savić, Despotović, Ćuže, Surdanović, Topić, Guliashvili, Lulić, Mlinarić, Oreč, Boljević, stranci koji su samo neki od najbitnijih karika u igri svojih timova. Ako i imate domaće igrače koji su važni u svojim timovima to su već iskusni rutineri, poput Radovca, Krpica, Hrkača, Bilbije, Ćorluke Kvržića ili Grahovca. Recimo Borac utakmice u Konferencijskoj ligi igra sa 7 ili čak 8 stranaca u početnih 11
U prvih 10 strijelaca lige samo su 3 domaća igrača, a od njih samo jedan je ispod 21 godine. Generalno naša liga je u prosjeku uz ligu Crne Gore najstarija na prostoru čitavog Balkana Primjera radi liga Slovenije po prosječnoj starosti najmlađa liga u Evropi.
Takva praksa i pristup svih klubova uz formalni okvir kojeg kreira NSBiH umjesto razvojne lige koja će stvarati igrače za evropsko tržište, Wwin liga je postala utočište za pretplaćene strance ili u najboljem slučaju za oživljavanje karijera pojedinih igrača. Takva sportska politika nema ni ekonomsku logiku, jer da biste stvorili održive klubove isti moraju biti u stanju da generiraju vlastite prihode od prodaje igrača. Poređenja radi, jedna Vojvodina ili Čukarički prošlo ljeto sami su od transfera prihodovali dva puta više novca od čitave naše lige. Kažu da svaka roba ima svog kupca, ali je više nego jasno da se nogometni trgovci ovdje slabo zadržavaju.
Primarna funkcija većine domaćih prvenstava u zemljama poput BiH, jeste afirmacija mladih igrača i jačanje klubova na svim nivoima kako bi oni postali nosioci stvaranja široke baze igrača. Nažalost trenutno rezultati klubova u BiH su plod većih ulaganja, ali i velikog broja stranaca koji nesumnjivo donose kvalitet, ali od te kvalitete dugoročno bh nogomet neće imati velike koristi.
